fb1

t1

email

Organski ProizvodiZdrava ishranaOsnovni principi zdrave ishrane: Osam principa ishrane i zdravlja

Osnovni principi zdrave ishrane: Osam principa ishrane i zdravlja

Ječam-proso-žito-ovas-pšenica-u-drvenoj-posudi-sirove-žitariceKoristi od zdravog načina života su ogromne. Želim da znate da možete da:

- živite duže

- izgledate i osećate se mlađe

- imate više energije

- smanjite težinu

- snizite nivo holesterola u krvi

- sprečite, pa čak i preokrenete srčana oboljenja

- smanjite rizik od raka prostate, dojke i drugih tipova raka

- sačuvate vid do poznih godina

- sprečite i lečite dijabetes

- izbegnete operaciju u mnogim slučajevima

- u velikoj meri smanjite potrebu za lekovima

- održavate kosti jakim

- izbegnete impotenciju

- izbegnete šlog

- sprečite pojavu kamena u bubregu

- sprečite da vaša beba dobije dijabetes tipa I

- olakšate zatvor

- snizite krvni pritisak

- izbegnete Alchajmerovu bolest

- pobedite artritis

- i još mnogo toga…

Ovo su samo neke koristi, i sve mogu biti vaše. Cena? Jednostavno promenite ishranu. Ne znam da je ikada bilo moguće tako lako ili uz tako malo napora ostvariti tako značajne korisne efekte.

Pružio sam vam primere dokaza i ispričao o putovanju koje sam doživeo kako bih došao do svojih zaključaka. Sada želim da sažmem lekcije koje sam naučio o hrani, zdravlju i bolestima u osam narednih principa. Ovi principi bi trebalo da nas informišu o načinu na koji se bavimo naukom, načinu na koji lečimo bolesne, načinu na koji se hranimo, načinu na koji razmišljamo o zdravlju i načinu na koji sagledavamo svet.

Princip zdrave ishrane broj 1

Ishrana predstavlja kombinovane aktivnosti bezbrojnih supstanci iz hrane. Celina je veća od zbira njenih delova.

Glavna poruka koju želim da prenesem je sledeća: hemikalije koje dobijamo iz hrane koju jedemo ulaze u niz reakcija koje deluju zajedno proizvodeći dobro zdravlje. Ovim hemikalijama se pažljivo upravlja složenim kontrolnim mehanizmima unutar naših ćelija i širom naših tela, i ti kontrolni mehanizmi odlučuju gde koja hranljiva materija ide, kolika količina sastojaka je potrebna i kada će se svaka od reakcija odigravati.

Oni koji su u zabludi mogu da ističu vrline pojedinačne hranljive materije ili hemikalije, ali je ovakvo razmišljanje previše pojednostavljeno. Naša tela znaju kako da koriste hemikalije u hrani koje su upakovane zajedno, odbacujući neke, a koristeći druge. Ovo se ne može prenaglasiti, jer predstavlja osnov za razumevanje dobre ishrane.

Princip zdrave ishrane broj 2

Vitaminski dodaci ne predstavljaju recept za dobro zdravlje.

Pošto ishrana deluje kao beskrajno složen biohemijski sistem koji uključuje na hiljade hemikalija i hiljade efekata na vaše zdravlje, besmisleno je tvrditi da izolovane materije uzete u vidu dodataka mogu da zamene celovite namirnice. Dodaci neće dovesti do dugoročnog zdravlja i mogu da izazovu nepredvidive sporedne efekte.

Štaviše, oni koji se oslanjaju na dodatke, odlažu korisnu i dugoročnu promenu ishrane. Opasnosti zapadnjačke ishrane se ne mogu prevazići korišćenjem dodataka u vidu pilula.

Princip zdrave ishrane broj 3

Praktično ne postoje hranljive materije u namirnicama životinjskog porekla koje nisu bolje obezbeđene u biljnim namirnicama.

Sveukupno gledano može se reći da bilo koja namirnica biljnog porekla ima više sličnosti po pitanju sastava hranljivih materija sa drugim biljnim namirnicama nego sa namirnicama životinjskog porekla. Tačno je i obrnuto; sve namirnice životinjskog porekla su sličnije drugim životinjskim namirnicama nego biljnim namirnicima. Na primer, iako se riba značajno razlikuje od govedine, riba je daleko sličnija govedini nego pirinču. Čak i namirnice koje predstavljaju “izuzetak” od pravila, kao što je jezgrasto voće, semenje i obrađeni nisko-masni životinjski proizvodi, ostaju u jasno odvojenim biljnim i životinjskim “hranljivim” grupama.

Ishrana životinjama predstavlja izrazito drugačije hranljivo iskustvo od ishrane biljkama. Količine i vrste hranljivih materija u ova dva tipa namirnica, prikazane na grafikonu 11. ilustruju ove izrazite razlike u hranljivim vrednostima.

Kao što možete da vidite, biljne namirnice sadrže daleko više antioksidanata, vlakana i minerala u odnosu na namirnice životinjskog porekla. U stvari, životinjske namirnice praktično ne sadrže nekoliko ovih hranljivih materija. Životinjske namirnice, sa druge strane, imaju daleko više holesterola i masti.

Princip zdrave ishrane broj 4

Geni sami po sebi ne određuju bolesti. Geni funkcionišu samo aktiviranjem, ili ekspresijom, a ishrana igra ključnu ulogu u pri odredjivanju koji će se geni, dobri i loši, aktivirati.

Mogu slobodno da kažem da je poreklo svake bolesti genetsko.

Naši geni predstavljaju kod za sve u našim telima, kako dobro tako i loše. Bez gena, ne bi bilo raka. Bez gena, ne bi bilo gojaznosti, dijabetesa ili srčanog oboljenja. I bez gena, ne bi bilo života.

To bi moglo da objasni zašto trošimo na stotine miliona dolara pokušavajući da odredimo koji geni prouzrokuju koju bolest i kako možemo da isključimo opasne gene. To takođe objašnjava zašto su neke savršeno zdrave mlade žene uklonile dojke jednostavno jer su saznale da nose gene koji su povezani sa rakom dojke. To objašnjava zašto je značajna količina resursa u nauci i istraživanju zdravlja u prošloj deceniji preusmerena na genetička istraživanja.

Međutim, značajan deo ove usmerenosti na gene je pogrešan jer ne uviđa suštinsku stvar: ne ispoljavaju se svi geni u potpunosti i svo vreme. Ako oni nisu aktivirani, ili ispoljeni, ostaju biohemijski uspavani.

Geni koji miruju nemaju nikakav efekat na naše zdravlje. Ovo je očigledno mnogim naučnicima, i mnogim laicima, ali se značaj ove ideje retko shvata. Šta prouzrokuje da neki geni miruju, a da drugi budu aktivni? Odgovor: sredina, naročito ishrana.

Princip zdrave ishrane broj 5

Ishrana može značajno da kontroliše štetne efekte škodljivih hemikalija.

Priče o hemikalijama koje izazivaju rak redovno se pojavljuju u štampi. Akril-amid, veštački zaslađivači, nitrozamini, nitriti, Alar, heterociklični amini i aflatoksin su u eksperimentalnim istraživanjima bili povezani sa rakom.

Postoji široko prihvaćeno gledište da rak izazivaju otrovne hemikalije koje ulaze u naša tela na prikriven način. Na primer, ljudi često navode brigu za zdravlje kako bi opravdali svoje protivljenje davanju antibiotika i hormona životinjama sa farme. Pretpostavka je da bi meso bilo bezbedno za jelo kada ne bi imalo te neprirodne hemikalije u sebi. Međutim, prava opasnost od mesa je neravnoteža hranljivih materija, bez obzira na prisustvo ili odsustvo tih hemikalija. Davno pre nego što su savremene hemikalije počele da se stavljaju u našu hranu, kod ljudi je počeo da se javlja veći broj slučajeva raka i srčanih bolesti kada su počeli da jedu više namirnica životinjskog porekla.

Izgleda da veliki broj nas traži žrtvenog jarca. Ne želimo da čujemo da naša omiljena hrana predstavlja problem zbog svog sadržaja hranljivih materija.

Šta nam ovi primeri govore? Praktično rečeno, nije vam od velike koristi da se hranite organskom govedinom umesto konvencionalnom koja je napunjena hemikalijama. Organska govedina može da bude marginalno zdravija, ali nikada ne bih rekao da predstavlja bezbedan izbor. Oba tipa govedine imaju sličan sastav hranljivih materija.

Princip  zdrave ishrane broj 6

Ista ishrana koja sprečava bolest u ranim stupnjevima (pre dijagnoze) može takođe da zaustavi ili preokrene bolest u njenim kasnijim fazama (nakon dijagnoze).

Vredi ponoviti da su hroničnim bolestima potrebne godine da se razviju. Na primer, smatra se da se rak dojke može inicirati u adolescenciji, a da se ne može uočiti do nakon menopauze! Sasvim je moguće da veliki broj sredovečnih žena živi sa rakom dojke koji je iniciran tokom tinejdžerskih godina, a neće moći da se uoči do menopauze. Mnoge ljude to navodi na fatalističku pomisao da se malo šta može učiniti kasnije u životu. Da li to znači da te žene treba da počnu da puše i da jedu više bifteka jer su ionako osuđene na bolest? Šta da radimo pošto mnogi od nas možda već imaju inicirane hronične bolesti koje vrebaju u našim telima, čekajući da eksplodiraju decenijama u budućnosti?

Kao što smo videli u trećem poglavlju, rak koji je već iniciran i raste u eksperimentalnim životinjama može biti usporen, zaustavljen ili čak preokrenut dobrom ishranom. Na sreću za nas, ista dobra ishrana poboljšava zdravlje na svakom stupnju bolesti. U slučaju ljudi smo videli nalaze istraživanja koji pokazuju da ishrana celovitim neprerađenim namirnicama biljnog porekla preokreće uznapredovalo srčano oboljenje, pomaže gojaznim ljudima da smanje težinu i pomaže dijabetičarima da prekinu sa uzimanjem lekova i da se vrate normalnijem životu. Istraživanja su takodje pokazala da se uznapredovali melanom, smrtonosni oblik raka kože, može zaustaviti ili preokrenuti promenama načina života.

Princip zdrave ishrane broj 7

Ishrana koja je zaista korisna za jednu bolest poboljšaće zdravlje i u drugim slučajevima.

Što sam više razumevao biohemijske procese različitih bolesti, to sam više uviđao da ove bolesti imaju dosta toga zajedničkog. Zbog ovih impresivnih zajedničkih odlika, jedino je razumno da će ista dobra ishrana dovesti do zdravlja i sprečiti bolesti u slučaju velikog broja bolesti. Čak i ako je ishrana neprerađenim biljnim namirnicama efektivnija u lečenju srčanih bolesti nego u lečenju raka mozga, možete biti sigurni da ova ishrana neće podsticati razvoj jedne bolesti dok sprečava drugu. Nikada neće biti “loša” za vas. Ova jedna dobra ishrana može da pomogne u širokom opsegu bolesti.

Mogu da vam pokažem koliko su ishrana i zdravlje zaista jednostavni. Ovo predstavlja priliku da se razjasni neverovatna zbunjenost javnosti. Jednostavno rečeno, možete da poboljšate zdravlje u slučaju velikog broja bolesti uz pomoć samo jedne jednostavne ishrane.

Princip zdrave ishrane broj 8

Dobra ishrana dovodi do zdravlja u svim oblastima vašeg postojanja.

Svi delovi su međusobno povezani.

U novije vreme je mnogo toga nazvano “holističkim” pristupom zdravlju. Ovaj koncept može da znači niz stvari različitim ljudima.

Mnogi ljudi grupišu sve takozvane “alternativne” medicine i aktivnosti u ovaj koncept.

Konceptualno, ja verujem u holistički pristup zdravlju, ali ne kao privlačnu frazu za svaku nekonvencionalnu i često nedokazanu praksu.

Hrana i ishrana su, na primer, od prvenstvenog značaja za vaše zdravlje. Proces jedenja predstavlja možda najprisniji susret sa našim svetom; to je proces pri kome ono što jedemo postaje deo našeg tela. Medjutim, važna su i druga iskustva, kao na primer fizička aktivnost, emocionalno i mentalno zdravlje i dobrobit naše životne sredine.

Ugrađivanje ovih različitih sfera u naš koncept zdravlja je značajno jer su sve one međusobno isprepletene. Ovo je zaista holistički koncept.

Ljudi se pitaju da li mogu da ponište loše navike ishrane time što će trčati. Odgovor na ovo je ne. Koristi i rizici koje proizvodi ishrana su presudni, i veći od koristi i rizika koje proizvode druge aktivnosti.

Pored toga, zašto bi neko želeo da pokuša da uravnoteži koristi i rizike kada može da ostvari sve koristi? Ljudi se takodje pitaju da li se korist po zdravlje javlja zbog vežbanja ili zbog dobre ishrane. Na kraju, to je samo akademsko pitanje. Činjenica je da su ove dve sfere naših života prisno povezane, a ono što je značajno je da deluju zajedno kako bi poboljšale ili umanjile zdravlje.

Štaviše, ispostavlja se da ako jedemo na način koji nam obezbeđuje najbolje zdravlje, podstičemo i najbolje zdravlje za našu planetu. Hraneći se neprerađenim biljnim namirnicama koristimo manje vode, manje zemlje, manje resursa i proizvodimo manje zagađenja i manje patnje našim domaćim životinjama.

Naš izbor ishrane ima neverovatan uticaj ne samo na naš metabolizam, već i na inicijaciju, promociju, pa čak i preokretanje bolesti, na našu energiju, na našu fizičku aktivnost, na našu emocionalnu i mentalnu dobrobit i na životnu sredinu. Sve ove naizgled razdvojene sfere tesno su međusobno povezane.

Spomenuo sam mudrost prirode na više mesta u ovoj knjizi, i uvideo sam moć delovanja prirode. Radi se o čudesnoj mreži zdravlja, od molekula, do ljudi, do drugih životinja, do šuma, do okeana, do vazduha koji udišemo. Ovo je priroda na delu, od mikroskopskog do makroskopskog nivoa.

. . .

Odlomak iz knjige „Kineska studija – Moć ishrane“ autori Dr. Kolin Kembel i Tomas Kembel II

Izvor: Bašta Balkana

Go to top