fb1

t1

email

Organski ProizvodiSlatkišiŠumski čupavci

Šumski čupavci

Šumski čupavci1

Oni najukusniji zalogaji za pamćenje, uvek su nastali spontano i na brzinu. Tako mi je ovog puta u gostima bila prijateljica Maja. U jednom trenutku večeri, toliko nam se jelo nešto slatko da sam instinktivno izvadila blender i odlučila da u njega stavim razne sastojke koje imam i poslužim ih tako izblendane u tanjirićima. Međutim, spontanost uvek rađa kreativnost. I dodavajući sastojke, malo po malo, nastala je smesa za kolače – kuglice. Odlučila sam da ih ipak tako i poslužim.

Sastojci:

- 1 banana
- 1 šoljica zamrznutog šumskog voća
- 1 šaka badema
- 3-4 suve smokve
- 4 oljuštena pečena kestena
- 1/2 šoljice rogača
- 1/4 šoljice lanenog semena
- 1 šoljica pirinčanih pahuljica (mogu i neke druge)

Priprema:

Sve ove sastojke pomešajte u blenderu. Što se pahuljica tiče, one mogu biti promenjive. A ako nemate neke suve pahuljice kod kuće, može da se stavi i šoljica kuvane kinoe ili integralnog pirinča. Kesten takođe može da se zameni nekim drugim orašastim plodom, na primer sirovim lešnikom. Ja sam ga slučajno imala kod kuće jer sam ga taj dan kupila u Knez Mihailovoj ulici u fišeku, pa mi je ostalo par komada.

Šumski čupavci2

Kada sve sastojke izblendate, u jedan veći tanjir sipajte  još mlevenog rogača, i onda krenite da formirate kuglice. Uzmite na primer jednu kafenu kašičicu da vam bude mera, i kuglice pravite rukama. Svaku kuglicu uvaljajte u rogač na tanjiru. I tako nastaju šumski čupavci.

Šumski čupavci3

Nema namirnice u ovom receptu koja nije zdrava, pa da ne bih pisala o svakoj, posvetiću sledeći pasus rogaču, jer on je ipak u ovim kolačićima dominantan.

Rogač je namirnica koja se upotrebljava više od 4.000 godina. Poreklom je iz Sirije i Palestine, a sada se uzgaja u celom svetu, u toploj mediteranskoj klimi. Raste na drvetu, kao plod. Veoma je sladak, pa se u mnogim kulturama koristi kao zaslađivač. Ono što me fascinira je da svaka semenka ovog ploda, bez obzira na veličinu, uvek ima istu masu – 0,18g (1 karat), pa su je zato stari Grci koristili kao jedinicu mere (starogrčki zrno rogača – karation).

Energetska vrednost 100 g mlevenog rogača iznosi 222 kcal/929 kJ. Od toga sadrži 4,62% belančevina, 89% ugljenohidrata i 0,65% masti. Od minerala  u značajnim količinama sadrži kalcijum (43,5% RDA*), gvožđe (21,5% RDA), magnezijum (14% RDA), fosfor (11% RDA), cink (9,2% RDA), bakar (60% RDA), mangan (25% RDA) i selen (9,6% RDA). Od vitamina rogač sadrži tiamin (5% RDA), riboflavin (33% RDA), niacin (12,5% RDA), vitamin B6 (26% RDA), folnu kiselinu (9% RDA) i vitamin E (5% RDA).

Rogač takođe sadrži i znatne količine vlakana (40 g na 100 g mlevenog rogača).

Šumski čupavci4

Svi ovi podaci govore o njegovoj neverovatnoj lekovitosti. Odličan je za iskašljavanje, smanjuje holesterol, pomaže kod mučnine i dijareje (bebama se dodaje dve kašike u voćnu kašicu), ima citotoksična svojstva, takođe poseduje antialergijska i antibakterijska svojstva i dobar je za desni, zube i kosti.

Mleveni rogač može da se kupi u prodavnicama zdrave hrane. Ja sam kod nas pronačla dva proizvođača – Malina Valjevo i A3 i iskreno ovaj valjevski ima neki čudan neprijatan miris, tako da svakako preporučujem ovaj drugi. Na pijacama može da se kupi i cela mahuna i može se jesti kao grickalica.

Koristi se kao zamena za kakao, razni kolači se prave od njega, a ja sam ga kod svoje bake jela uz kuvane domaće rezance, umesto dezerta. S obzirom da je veoma sladak, ako ga koristite kao zamenu za kakao, smanjite količinu zaslađivača bar duplo.

*RDA – dnevne potrebe

Autor: Dina Vuković

Izvor: www.zdravizalogaji.com

Go to top