ENGLISH
Jedno od najstarijih organskih đubriva je stajnjak. Godinama pre pojave mineralnih đubriva stajnjakom je održavana i popravljana plodnost zemljišta. O značaju stajnjaka najbolje svedoče njegove osobine, on je pre svega potpuno đubrivo, jer sadrži sve potrebne elemente za ishranu biljaka. Pored hraniva sadrži prirodne hormone koji stimulišu rast i razvoj biljaka. Pored ishrane useva zahvaljujući visokom sadržaju organske materije, stajnjak održava i povećava opštu plodnost zemljišta popravljajući mu fizičke, hemijske i biološke osobine, što ga čini nezamenljivim organskim đubrivom za sve vidove biljne proizvodnje.
Zemljište koje se redovno đubri stajnjakom (bar svake treće godine) lakše se obrađuje, uz smanjenu potrošnju goriva. Zbog relativno niske koncentracije hraniva, u sistemu intenzivne poljoprivredne proizvodnje stajnjak je potrebno kombinovati sa odgovarajućom količinom mineralnih đubriva, a na osnovu analize zemljišta i potrebe useva. Klasičan stajnjak je smesa čvrstih i tečnih ekskremenata domaćih životinja izmešan sa prostirkom, a više ili manje prerađen radom aerobnih mikroorganizama. Stajnjak se može smatrati humusnim i bakterijskim, odnosno kompleksnim đubrivom pored svih markoelemenata sadrži i mikro elemente. Stajnjak sadrži aktivne materije kao što je vitaminski V-kompleks.
Dobro spreman stajnjak približno sadrži 35% trajnog humusa.
Hemijski sastav stajnjaka pretežno zavisi od vrste životinja od kojih potiče, jer svaka životinja ne vari hranu jednako i ne uzima jednake količine vode.
Goveđi stajnjak
Ima mnogo vode i teško se zagreva u procesu vrenja.Sadrži sluzave materije koje povećavaju koherentnost čestica. Mikrobiološka aktivnost ove vrste stajnjaka nije intenzivna, i ako svaki gram sadrži milione bakterija. Goveđi stajnjak deluje sporo i naziva se "hladnim" stajnjakom . Pogodan je za korišćenje u gajenju kalifornijskih glista.
Konjski stajnjak
Sadrži manje vode i ima veliki kapacitet za vazduh. Naziva se "toplim" stajnjakom, brzo deluje, pa je zato pogodan za hladna i teška zemljišta. Konji slabije usitnjavaju hranu od goveda pa zato u konjskom stajnjaku ima više nesvarene organske materije koja dobro dođe bakterijama za hranu. Zbog većeg sadržaja mikroflore i više nesvarene organske materije procesi razlaganja su intenzivniji nego u goveđem stajnjaku pa dolazi do većeg zagrevanja prilikom previranja.
Ovčji stajnjak
Ima povoljna fizička svojstva i povoljan kapacitet za vazduh. Odlikuje se relativno veliki sadržajem azota, vode sadrži manje u poređenju sa stajnjakom drugih domaćih životinja. Mikroflora je bogatiji od ostalih vrsta pa je zato i vredniji.
Svinjski stajnjak
Ima dosta povoljnu strukturu koja zavisi od načina ishrana svinja. Pretežna ishrana kabastom krmom (struktura loša), to je hladan stajnjak, sporo se mineralizuje i male je biološke aktivnosti pa se preporučuje pre svega za lakša zemljišta.
Stajnjak peradi
Bogatiji je hranivima nego stajnjak od stoke i spada u koncentrovana đubriva. Najbogatije u hranivima je đubrivo kokoši.
Starost životinja takođe utiče na sastav stajnjaka. Starije i potpuno odrasle životinje hranu koriste samo za nadoknadu energije kretanje i toplotu, dok mlade životinje troše hranu i za svoj rast, pa je stoga njihov stajnjak siromašniji u mineralnim materijama.
Autor: Miodrag Simić
Izvor: Zdrava Srbija
