Kanađanka Emili Šugarmen (24), radila na farmama organske hrane. Oduševljena kvalitetom zemlje, ljudima, kulturom i istorijom
- Ljudi su u Beogradu i celoj zemlji veoma predusretljivi. Toliko da sam među prvim rečima, naučila reč razumeš. Svaku rečenicu njom začinite, kako biste što jasnije, brže i lakše objasnili sve što hoćete da kažete - priča nam Emili Šugarmen, mlada Kanađanka koja obilazi svet i upoznaje ljude. - To čujem svuda i u svakoj komunikaciji. To mi se sviđa, interesantno je da ljudi toliko žele da budu shvaćeni. Nisam imala nikakvu predstavu gde dolazim i kakva je vaša zemlja, ali se nisam pokajala i zadovoljila sam svoju radoznalost.
Opširnije: Beograd: Nema boljeg od srpskog paradajzaOtvaranje Srbije za genetski modifikovanu hranu ne znači i obavezno deklarisanje takve robe. Sadržaj GMO manji od jedan odsto ne mora biti naveden na etiketi.
Opširnije: Etikete kriju mutirane geneUpoznajte grad pun zdravih, nasmejanih ljudi...
Za sat vremena vožnje zapadno od Denvera, u podnožju masivnog planinskog lanca Rocky Mountains, smestio se Bolder, američki gradić za koji se često kaže da "leži između planina i stvarnosti". Ako ga posetite, brzo će vam postati jasno zašto: nalazi se na nadmorskoj visini od 1.655 metara i skoro sa svih strana okružen je snegom posutim planinskim vrhovima. Osim toga, to je jedno od retkih mesta u SAD u kom nije neobično u samom centru grada ugledati jelena, vevericu ili poljskog miša. Ali ako ste upravo zamislili zabačeni gradić poput onog iz serije "Život na severu", ipak ste na pogrešnom tragu. Iako je sa svih strana okružen prirodom, Bolder važi ne samo za najzdraviji, najzeleniji, najsrećniji već i za najkulturniji, najobrazovaniji, najorganskiji i najlepši grad u SAD.
Opširnije: Bolder, najsrećniji grad AmerikeZnate onu priču ‘Carevo novo odelo’? GMO je upravo to. Mi svi treba da budemo to dete koje će reći da je car go. Budućnost su ljudi koji se bave organskom poljoprivredom, koji žive u skladu sa prirodom, koji priznaju prava prirodi isto kao što priznaju prava ljudima, kazala je aktivistkinja Vandana Šiva.
GM seme nam nije ponudilo ništa za šta nemamo alternativu u prirodi: Vandana Šiva
Po obrazovanju sam kvantna fizičarka, i fizičari dobro znaju da, kada uzmete deo iz celine ili ga izmenite, da to više nije ista celina i da se posledice teško mogu sagledati. To bi trebalo da znaju i biolozi. Veštački izmenjeni gen jednog semena jednom pušten u prirodni ekosistem može da utiče na milion načina na okolinu, i te efekte niko nije u stanju da sagleda.
Opširnije: Budućnost su ljudi koji se bave organskom poljoprivredomKrilatica da “zdravlje ulazi na usta”, više se ne odnosi samo na pravilnu ishranu u smislu redovnosti obroka i njihovog sadržaja. Pitanje kvaliteta proizvoda koji stižu na našu trpezu postaje imperativ savremenog čoveka. Organska hrana sve više obuzima razvijeni svet zbog težnje da se zdravlje blagovremeno sačuva.
A šta organska hrana u suštini podrazumeva, objašnjava profesor agroekologije Snežana Oljača sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu.
Opširnije: Puna energije, a bez kalorijaStari, ali i novopečeni ratari u pirotskom kraju, nekadašnji industrijski radnici, sve su zainteresovaniji za proizvodnju takozvane organske hrane, koja odlično uspeva na zapuštenim i zaparloženim staroplaninskim njivama, obraslim u šipurak i glog, ili, kako ovde kažu, džigrak.
Opširnije: Pirot: Organska hrana za Francuze- Moj deda se bavio zemljoradnjom, zatim otac, a pre šest godina i ja sam se upustio u nešto što nisam baš najbolje poznavao, ali ispostavilo se da od zemljoradnje može lepo da se živi - kaže Sava Stojilković, po obrazovanju turistički tehničar.
Opširnije: Motika jača od diplomeLeskovac - U poslednje dve godine u organsku proizvodnju u Srbiji ulaze privatne firme i kompanije koje gazduju velikim površinama, ali i mali proizvođači iz seoskih područja, koji vide šansu da tako povećaju cenu i obezbede siguran plasman.
Opširnije: Leskovac: U planinu na dedovinuIzmeđu Lipovačke šume i obronaka Kosmaja u Barajevu, gde pogled puca na Bukulju sa desne strane i Avalu sa leve, i gde se ukršta ruža vetrova, na osam hektara plodne zemlje je farma porodice Radivojević. Sa njihove farme “Laf” je samo tokom protekle godine na trpeze ljubitelja organske hrane “servirano” 25 tona povrća, pet tona voća i 20 tona žitarica.
Opširnije: Barajevo: Organskom hranom čuvaju zdravljeZvanično je zabranjena, ali i u Srbiji se već koristi genetski modifikovana hrana. Uvozimo meso iz zemalja gde se uveliko stoka hrani žitaricama sa izmenjenim genima, namirnice se filuju raznim veštačkim dodacima, a gazirani napici bez šećera zasluđuju se sladom kukuruza, koji je prošao proces genetskog inženjeringa.
Opširnije: Genetski modifikovana hrana i u Srbiji